Nekada su niskokalorični proizvodi sa smanjenim sadržajem šećera bili rezervisani samo za dijabetičare ili one koji su iz medicinskih razloga držali dijetu. Danas, trend zdravog života i lijepog izgleda diktira nova pravila. Iz godine u godinu raste broj proizvođača i konzumenata vještačkih zaslađivača, dok se o štetnosti ovih proizvoda malo zna

Istraživanje američkog Savjeta za kontrolu kalorija pokazalo je da skoro svaki američki građanin (čak 96 odsto) redovno koristi proizvode zaslađene vještačkim zaslađivačima, što je za trećinu više nego osamdesetih godina prošlog vijeka. Zahvaljujući globalnom tržištu i agresivnom marketingu moćnih korporacija ni mi ne zaostajemo. Sve češće kafu zaslađujemo natrenom a osvježavamo se Koka-Kolom ziro ne obraćajući pažnju na njihov sastav. Na taj način većina živi u uvjerenju da neće "pretjerati" i da živi u skladu sa novim trendovima.                   

U laičkim priručnicima za gubljenje kilograma ali i u brojnim "life style" magazinima može se pročitati da su slatkiši dozvoljeni ako su zaslađeni vještačkim zaslađivačima. Je li tako? Da bi najlakše shvatili ozbiljnost problema koje mogu prouzrokovati ovi proizvodi, dovoljno je analizirati neke od njih. Jedan od najčešće upotrebljavanih ali i najopasnijih je aspartam. Šifrovano ime: E-951, kako piše na deklaracijama proizvoda.

Aspartam je tu, svuda oko nas, u malim prodavnicama ali i u svim većim lancima u Crnoj Gori, poput Maxi-ja, Plus-a, Voli-ja. Prodavnica Maxi u ulici Kralja Nikole broj 27 nudi širok izbor raznih proizvoda. Poseban sektor zauzimaju "zdravi", niskokalorični slatkiši. Zaista široka paleta proizvoda zaslađenih vještačkim zaslađivačima. Džemovi, sokovi, keksići, bombone, žvake i ono na šta većina pomisli kad kaže slatkiš, čokolada. Što se tiče zaslađivača, možete ih naći u tri oblika. Tečnom, u prahu i u tableticama. Na vama je samo da odaberete i izdvojite, najčešće, duplo veću količinu novca nego za iste proizvode zaslađene šećerom. Slična situacija je u Voliju i Plusu, s nekim razlikama u cijeni koja onima koji redovno koriste ovakve proizvode, sigurno nije zanemarljiva. Jos nešto što je primjetno je to da na našem tržištu proizvoda bez šećera ima najviše onih njemačke proizvodnje, i to marke SchneeKoppe. Što se tiče zemalja iz okruženja prednjači srpski Bambi i hrvatski Kraš dok se mi ne možemo pohvaliti širokom proizvodnjom ovakvih proizvoda.

Najčešća kombinacija zaslađivača koja ulazi u sastav prehrambenih proizvoda je saharin-ciklamat a pretenduje da ih nadmaši vec pomenuti aspartam.Tako aspartama u sebi imaju Orbit i Mentos žvake, Orbit bombone, Koka Kola ziro, Pepsi lajt, Dorina Kraš bez šećera i mnogi drugi. Stručnjaci sa instituta u Liverpulu upozoravaju da je ovo jedan od najjačih toksina koji ulazi u sastav većine niskokaloričnih prehrambenih proizvoda. Slađi je od šećera čak 200 puta. Ako vas skoro svakodnevno boli glava, imate nesanicu, muti vam se pred očima osjećate mučninu u stomaku, bezvoljnost i oslabljeno pamćenje aspartam može biti glavni krivac, upozoravaju medicinari. Sastoji se od fenilanina, aspartinske kiseline i metanola a može imati katastrofalan učinak na nas organizam. Naime, u normalnim uslovima aspartinska kiselina ima ulogu transmitera tj. prenosi informacije sa jedne na drugu nervnu ćeliju. Kad je previše ove kiseline u mozgu oslobađa se velika količina kalcijuma što dovodi do uništavanja ćelija.

Aspartinska kiselina čini oko 40% aspartame a pod njenim uticajem nervne ćelije koje se inače ne mogu regenerisati, nestaju bez povratka. U toku su istraživanja pokrenuta sumnjom da aspartam moze izazvati tumor na mozgu, dijabetes, Parkinsonovu bolest, epilepsiju, mentalnu retardaciju kao i multiplu sklerozu. Specijalista opšte medicine dr Gojko Dragaš opravdava ovu tezu i objašnjava da su svi proizvodi nastali hemijskim putem a tehnoloski neispitani, potencijalni kancerogeni, te ih stoga treba izbjegavati. On umjesto vještackih nudi alternativno riješenje, prirodne zaslađivače koji nastaju iz voća.

Filmovi mogu biti edukativni i naučiti nas mnogo čemu, ali nemojte im uvijek vjerovati. Iako je Koka Kola ziro bila izbor agenta 007, sasvim je izvjesno da mišići Danijela Krega nijesu nastali od prevelike doze aspartama. Naprotiv.

Dejana Krunić